Pogled na... - Bosna i Hercegovina

Pad tržišta čokolade: Gorka vremena za farmere kakaa

Ipak, farmeri kakaa u zapadnoj Africi od toga gotovo da nemaju nikakvu korist. Naprotiv, mnogi se nalaze u vrlo teškoj situaciji jer mjesecima nisu dobili novac za svoj urod.

Ganska farmerka kakaa Akosua Frimpong (52) ispričala je za BBC da nije imala novca da odvede muža u bolnicu kada se razbolio. Zbog toga je, kaže, preminuo kod kuće.

Nakon velikog rasta cijene kakaa – glavnog sastojka čokolade – tokom 2024. godine, tržišna vrijednost je u međuvremenu naglo pala. Ghana i Obala Slonovače proizvode veliki dio svjetskog kakaa, a u tim državama vlasti unaprijed određuju otkupnu cijenu za cijelu godinu. Međutim, pad cijena na svjetskom tržištu doveo je do toga da su njihova zrna i do 40% skuplja nego što su međunarodni kupci spremni platiti.

Pad cijena rezultat je više faktora. Dobar globalni urod poklopio se sa smanjenom potražnjom, a proizvođači čokolade su zbog ranijeg rasta cijena počeli smanjivati količinu kakaa u proizvodima i praviti manje čokoladne pločice.

Iako bi to s vremenom moglo dovesti do nižih cijena čokolade za potrošače, industrija kakaa u Gani i Obali Slonovače našla se u velikim problemima.

Mnogi farmeri žive u udaljenim selima u šumskim područjima, gdje često nema struje, pitke vode ni dobre infrastrukture. U selu Suhenso u zapadnoj Gani, gdje živi Akosua Frimpong, atmosfera je bila ispunjena tugom tokom sahrane njenog supruga Malika Boahena, koji je umro nakon što mu je iznenada otekla vratna žlijezda.

Frimpong smatra da je za njenu finansijsku situaciju djelimično odgovoran Ganski odbor za kakao (Cocobod), institucija koja licencira kompanije za otkup kakaa i određuje cijenu. Kako ove godine kompanije nisu uspjele prodati zalihe, mnogi farmeri još čekaju isplatu.

Procjenjuje se da kašnjenja pogađaju oko 800.000 uzgajivača kakaa, što dodatno ugrožava stotine hiljada ljudi koji zavise od ovog sektora.

Prošlog oktobra Cocobod je odredio cijenu od skoro 5.300 dolara po toni, ali je tržišna vrijednost kasnije pala znatno ispod tog nivoa. Zbog razlike u cijeni, dug ove institucije narastao je na oko tri milijarde dolara. Kao odgovor na krizu, rukovodstvo Cocoboda smanjilo je svoje plate za 20%, dok su seniorni zaposlenici prihvatili smanjenje od 10%.

Kakao čini oko 7% bruto domaćeg proizvoda Gane i oko 15% prihoda od izvoza, pa stanje u ovom sektoru snažno utiče na ekonomiju zemlje. Vlada sada planira da veći dio kakaa preradi unutar države, umjesto da se sirova zrna izvoze.

Kako bi ublažio dugove, Cocobod je nedavno smanjio garantovanu cijenu farmerima na oko 3.500 dolara po toni. Međutim, mnogi uzgajivači tvrde da je to nedovoljno, jer troškovi rada i održavanja plantaža ostaju visoki.

Slični problemi pojavili su se i u Obali Slonovače, najvećem svjetskom proizvođaču kakaa. U skladištima u gradu Bangolo nagomilane su vreće zrna koje zadruge ne uspijevaju prodati izvoznicima.

Ministar poljoprivrede Bruno Kone najavio je da će otkupna cijena za farmere biti prepolovljena kako bi se potaknula prodaja. Prije te odluke, mnogi farmeri su već bili u očajnoj situaciji.

Neki od njih kažu da ne mogu prehranjivati porodicu niti plaćati školovanje djece. Jedna farmerka iz tog područja navela je da su joj djeca čak vraćena iz škole jer nije mogla platiti školarinu.

Za mnoge porodice u zapadnoj Africi kakao je jedini izvor prihoda, pa trenutna kriza ozbiljno ugrožava njihove živote i budućnost.